Obična bukva

(Fagus sylvatica L.)

Carstvo: Plantae

Razred: Magnolopsida

Red: Fagales

Porodica: Fagaceae

Rod: Fagus

Vrsta: Fagus sylvatica

KARAKTERISTIKE

Obična bukva (Fagus sylvatica L.) je listopadno drvo bogate i razgranate krošnje koje može narasti  do 40 m. Kora je pepeljasto siva, tanka, glatka ili tek malo hrapava. 

Listovi su naizmjenični, jednostavni, većinom jajasti, dugi 4 do 10 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. Cvjetovi su jednodomni i jednospolni. Muški cvatovi su skupljeni do 20 u jajastim do okruglim resama do dužine 2 cm i vise na tankoj i dlakavoj peteljci. Ženski cvatovi su kuglasti i uspravni. Okruženi su resastim ovojem i nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi se oprašuju vjetrom. Plod, bukvica se sastoji od 1-3 crvenosmeđe, tanke, trobridne sjemenke duge 1-1,5 cm smještene u drvenastoj ljusci obrasloj mekanim čekinjavim ljuskama.

STANIŠTE

Raste na brdskim i planinskim položajima srednje, zapadne te jugoistočne Europe do 2100 m nadmorske visine . U Hrvatskoj je bukva autohtona vrsta i najrasprostranjenije šumsko drvo. Običava rasti na svježim, plodnim, rastresitim tlima na sjenovitim staništima.

Razmnožava se sjemenom. Životni vijek iznosi više od 300 godina.

LJEKOVITOST

List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Sasvim mladi listovi se mogu jesti sirovi ili prokuhani.

Sjemenke su bogate masnim uljem (40%), škrobom, sadrže šećer, jabučnu i limunsku kiselinu, trjeslovine i vitamin E. Od njih se može raditi jestivo ulje.

Plodove je najbolje konzumirati termički obrađene jer sirove u većim količinama mogu izazvati mučninu, glavobolju i bunilo.

UPORABA

Drvo bukve je cijenjeno za ogrjev te izradu namještaja i drugih uporabnih predmeta.